Bez obzira da se pozajmica uzima u svojstvu građanina, firme ili države, u zemlji ili inostranstvu, zajam novca u Srbiji je skup, a razlog tome je nizak kreditni rejting zemlje.To je ocena stanja ekonomije i ne smatra se investicionim, već špekulativnim nivoom rejtinga. Stručnjaci upozoravaju da je najgore to što Srbija već šest godina ne uspeva da popravi tu ocenu.
Novac u Srbiji je skup, bez obzira da li pozajmljuje građanin, firma ili država, u zemlji ili u inostranstvu. Razlog tome je nizak kreditni rejting zemlje. Srbija već šest godina ne uspeva da popravi tu ocenu, kažu stručnjaci. Narodna banka poručuje da postoji i gori scenario.
Bez obzira da se pozajmica uzima u svojstvu građanina, firme ili države, u zemlji ili inostranstvu, zajam novca u Srbiji je skup, a razlog tome je nizak kreditni rejting zemlje.
To je ocena stanja ekonomije i ne smatra se investicionim, već špekulativnim nivoom rejtinga, kažu stručnjaci upozorivši da je najgore to što Srbija već šest godina ne uspeva da popravi tu ocenu.
Iz Narodne banke odgovaraju da je dobro bar to što nam u krizi kreditni rejting nije smanjen, kao što se desilo Grčkoj, Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj.
Pre nego što odobri kredit, banka proverava da li postoje dugovi i da li su redovno vraćani, gde klijent radi, sa kim živi, kakvog je zdravlja. Procedura je slična i kada država pozajmljuje novac, ili investitor odlučuje gde će da uloži novac.
Dobijena ocena je kreditni rejtig i on je za najrazvijenije zemlje tri A, a za Srbiju je sedam ocena lošiji i iznosi dva B minus.
Stručnjak za međunarodne finansije Marko Malović kaže da je to prihvatljivo nepovoljan kreditni rejting, što je, kako je naveo, više "špekulativna destinacija".
"Kao da nemamo dovoljno vremena i daha da sprovedemo sve makroekonomske reforme koje bi povećale proizvodno izvozni kapacitet, zarađivačku moć i otplatnu sposobnost, a to je ono što je potrebno za dugoročno poboljšanje međunarodnog kreditnog rejtinga", kaže Marko Malović.
Loše rangirani u regionu
Lošiji kreditni rejting u okruženju imaju samo Bosna i Hercegovina i Albanija. Uz to, šanse da uskoro dobijemo bolju ocenu gotovo su nikakve, jer se jedino može očekivati da se poboljšaju kratkoročni izgledi. Oni su sada ocenjeni kao stabilni, a sledeća stepenica bila bi da su pozitivni.
"U međuvremenu faktori koji su nastupili spolja, drastičan skok nafte i rizik da će skočiti na 200 dolara, stvara uslove za rastuće inflatorne pritiske u Srbiji, a sa druge strane predizborna godina i kontekst ekspanzivne javne potrošnje samo još više daje povoda da agencije zadrže dozu skepse i ne koriguju taj rejting", kaže ekonomista Đorđe Đukić.
I po drugim merilima međunarodnih finansijera Srbija ne prolazi bolje: po konkurentnosti je na 96. od 139 mesta, po ekonomskim slobodama na 101. mestu od 179 rangiranih, po kriterijumu lakoće poslovanja Svetska banka Srbiju je smestila na 89. mesto.
Srbija je, prema tim ocenama, jedna od najlošije rangiranih evropskih država, uglavnom ispred Bosne i Hercegovine, ponekad i ispred Albanije.